Uvod

Konoplja je jedna od biljaka koje se koriste u medicinske svrhe od najranijih vremena. Postoje zapisi stari više od 5000 godina koji govore o uporabi konoplje za liječenje širokog spektra bolesti te o njezinim terapeutskim učincima. Zbog psihoaktivnog djelovanja THC-a ova biljka je bila stigmatizirana dugi niz godina sve dok se krajem 20. I početkom 21. stoljeća nisu počeli otkrivati medicinski i terapeutski potencijali CBD-a i industrijske konoplje. Zbog velike popularnosti koje je CBD-a postigao u nekoliko posljednjih godina vrlo često ćete čuti nazive poput kanabinoid, endokanabinoidni sustav, kanabisovo ulje itd. Ono što je svim ovim pojmovima zajedničko je to da su na neki način vezani uz biljku “cannabis sativa”, odnosno industrijsku konoplju.

Industrijska konoplja (Cannabis sativa)

Industrijska konoplja (lat. Cannabis sativa) centralna je figura ove priče pa ćemo krenuti od nje. Ova biljka je bliski rođak poznatije indijske konoplje (lat. cannabis indica) od koje se dobiva svima poznata “marihuana”. Indijska konoplja najpoznatija je zbog svojeg psihoaktivnog učinka (tzv “high” učinak), no ona sadrži i mnoštvo drugih korisnih spojeva izuzev THC-a koji je odgovoran za taj učinak. S druge strane, industrijska konoplja sadrži visoke količine CBD-a, CBG-a, CBN-a, CBC-a, flavonoida, terpena i biljnih voskova koji nose razne pogodnosti za zdravlje čovjeka i terapeutske učinke, dok je THC prisutan samo u tragovima (<0,2%). Upravo je izostanak psihoaktivnog djelovanja na mozak ključna razlika između ovih biljaka te glavni razlog ogromnog medicinskog potencijala industrijske konoplje. Industrijska konoplja legalna je za uzgoj u Hrvatskoj od 2012. godine te od tada do danas izrazito raste njezina popularnost i popularnost proizvoda koji se dobivaju njezinom preradom zbog brojnih pogodnosti koje pružaju.

Endokanabinoidni sustav

Endokanabinoidni sustav otkriven je relativno nedavno, 1988. godine što je poprilično iznenađujuća informacija kada se uzme u obzir važnost njegove uloge u normalnom radu ljudskog tijela. Endokanabinoidni sustav je složena mreža receptora koji su rasprostranjeni u cijelome tijelu (mozak, srce, pluća, jetra, krvne žile, koža, zglobovi itd.) te posebice u mozgu i živčanom sustavu. Postoje dvije vrste kanabinoidnih receptora u ljudskome tijelu, a to su CB1 i CB2 receptori. CB1 receptori zaduženi su za regulaciju kontrole aktivnosti većine neuroprijenosnika, kemijskih tvari koje prenese informacije kroz živčani sustav. Na taj način endokanabinoidni sustav postiže svoju kontrolnu ulogu podižući ili smanjujući određene reakcije u tijelu (bol, upala, glad, strah itd.). S druge strane, CB2 receptori uglavnom se nalaze u imunološkom sustavu te imaju ključnu ulogu u njegovom održavanju i pravilnom radu i gastrointestinalnom traktu zbog čega utječe na bol i upale u crijevima. Kako bi stimuliralo ove receptore naše tijelo proizvodi vlastite kanabinoide tj. endokanabinoide.

kanabinoidi i kanabidiol (CBD)

Kanabinoidi je skupni naziv za sve spojeve koji se mogu vezati na kanabinoidne receptore u ljudskom tijelu (CB1 i CB2) receptori. Ono što je bitno jest da postoje dvije osnovne vrste kanabinoida: 

• oni koje ljudsko tijelo proizvodi samo (endogeni kanabinoidi)
• oni koje tijelo ne proizvodi samo, nego se nalaze u biljkama (fitokanabinoidi)

Do sada je pronađeno oko 113 različitih kanabinoida u biljci kanabisa. Među njima najpoznatiji su CBD, CBG, CBC, CBN i THC. Mnogi od njih pozitivnu utječu na razne aspekte fizičkog i mentalnog ljudskog zdravlja te među njima prednjači CBD koji je zasigurno najpoznatiji i najistraživaniji kanabinoid. CBD pripada skupini fitokanabinoida koje ljudsko tijelo ne proizvodi samo te ga čovjek u organizam može unijeti isključivo konzumacijom konoplje u nekom obliku (CBD ulje, CBD pasta, CBD cvijet i ostali proizvodi). Svoju popularnost među ljudima te zanimanje znanstvenika privukao je zbog svojih ljekovitih svojstava. CBD se veže na CB1 i CB2 receptore endokanabinoidnog sustava te ga stimulira na pojačano lučenje vlastitih kanabinoida koji su ključni u ostvarivanju njegove regulatorne uloge. S obzirom na to da je industrijska konoplja legalizirana širom svijeta tek relativno nedavno, puni potencijal CBD-a još se istražuje. Do sada su istraživanja pokazala kako CBD pomaže kod tegoba poput artritisa, insomnije, anksioznosti, kroničnih upala, autoimunih bolesti itd. Više informacija o djelovanju CBD-a na pojedine tegobe možete pronaći na našem blogu. 

Ostali konopljini spojevi

Osim kanabinoida ekstrakt industrijske konoplje sadrži i flavonoide, terpene i voskove kojima se također pripisuju brojni terapeutski učinci. Terpeni konoplji daju prepoznatljiv miris i osebujan okus te poboljšavaju kvalitetu sna, stimuliraju imunološki sustav, podižu koncentraciju te imaju razne opuštajuće i antistresne učinke. Novija istraživanja sugeriraju da flavonoidi smanjuju rizik od moždanih i srčanih udara, razvijanja različitih tipova raka (prostate, dojke, želuca) i dijabetesa te reguliranja visokog krvnog tlaka.